6 Prednosti dobrog sistema izvještavanja

Izvor: Envisio

Strateško planiranje je ključno sredstvo za efikasno vodjenje kompanije. Kada se uradi ispravno, današnju viziju pretvara u sutrašnju stvarnost. Ali da bi efektivno ispunile ciljeve plana, kompanijama je potreban sistem izvještavanja koji će im pomoći da implementiraju plan. Dobar sistem izvještavanja je osnova za uspješnu implementaciju strategije.

Šta je sistem izvještavanja? To je strukturirani i planirani skup izvještaja dizajniranih za specifične zainteresovane strane koji omogućavaju organizaciji da prati učinak, identifikuje trendove, analizira podatke i uskladi učinak sa opštim ciljevima.

Važno je razumjeti šta čini “dobar” sistem izvještavanja, jer budimo iskreni – nisu svi sistemi izvještavanja stvoreni jednaki. Dobar sistem izveštavanja ima nekoliko ključnih karakteristika: pravovremen je, jasan, relevantan, lak za pristup i ima mogućnost pokretanja automatizovanih izveštaja. Kada su ovi kriterijumi ispunjeni, sistem izveštavanja pruža podatke za identifikaciju oblasti koje ne funkcionišu i dovodi do sledećih prednosti:

1. Povećava komunikaciju
Kada viši menadžment i zaposleni dijele iste informacije, postoji bolja komunikacija između njih kako bi se identifikovala problematična područja i pronašla obostrano prihvatljiva rješenja. Pored toga, kompanije su u mogućnosti da dijele statistiku i izvještaje o napretku sa svojim zaposlenima i širom zajednicom. Ovo je jedna od najvažnijih prednosti, jer dostupnost podataka i njihova jasna komunikacija gradi povjerenje u organizaciju.

2. Poboljšava produktivnost, tačnost i pravovremenost
Dobar sistem izveštavanja ne samo da promoviše međufunkcionalnu saradnju između odeljenja, već i pomaže u smanjenju dupliranja napora među članovima tima. Automatizovani izvještaji takođe štede zaposlenima bezbroj sati pregledavanja gomile papira u potrazi za podacima i rezultatima. Zaposleni su produktivniji jer ne moraju trošiti vrijeme na prikupljanje podataka koje menadžment želi, što im omogućava da se bave drugim stavkama na njihovoj listi obaveza.

3. Poboljšava donošenje odluka i efikasnost unutar organizacije
Bez efikasnog, funkcionalnog sistema izvještavanja, rukovodioci se često oslanjaju isključivo na svoje iskustvo, a zaposleni nemaju jasan osjećaj u kojem se smjeru ide. Bolja dostupnost informacija smanjuje nesigurnost i omogućava rukovodiocima da donose odluke na osnovu pouzdanih podataka.

4. Rano prepoznavanje potencijalnih problema, kada još imate vremena da na njih reagujete
Dobar sistem izveštavanja služi kao preventivna mera, dizajnirana da pomogne menadžmentu da postigne maksimalnu efikasnost pre nego što program ili projekat dostigne nivo krize. Menadžment je takođe u stanju istražiti različite alternative i analizirati moguće ishode prije donošenja odluka.

5. Troškovna efikasnost
Ovo je najopipljivija korist od svih jer može značiti niže troškove i povećanje prihoda. Posjedovanje podataka na dohvat ruke omogućava menadžerima da „promjene brzinu“ ako je to potrebno i brže reaguju na promjenjivo poslovno okruženje. Jednostavno rečeno, smanjenja budžeta više nisu efektivna osim ako iza te odluke ne stoje podaci.

6. Fokusirajte se na korisnika
Kupci i zainteresovane strane žele da znaju šta se radi i da li se čuju njihova pitanja i nedoumice. Sa više podataka o potrebama kupaca, menadžment je u mogućnosti da poboljša korisničku uslugu i dizajnira bolje sisteme pružanja usluga. Automatizovani izvještaji vam takođe omogućavaju da brzo i jednostavno generišete kvartalne i godišnje izvještaje za svoje klijente.

Sistem izvještavanja je od suštinskog značaja za svaku kompaniju koja ozbiljno želi da poboljša učinak svoje organizacije. Bez dobrog sistema izvještavanja, menadžeri često koriste metod pokusaja i učenja na greškama umjesto da donose zdrave odluke zasnovane na promišljenoj analizi podataka.

Kreiranje dashboarda

Kreiranje Power BI Dashboard-a (kontrolne ploče): od vizije do dizajna

Kreiranje dashboarda čini se lakim, posebno zato što većina BI alata obećava lako iskustvo prevlačenja i ispuštanja. Nažalost, ovo može dovesti do razočaravajućeg iskustva kada se vidi rezultat. Čini se da samo stavljanje brojeva i grafikona na „platno“ nije dovoljno dobro i dovoljno za sticanje uvida u podatke i donošenje zaključaka.

Zamislite da gledate loše organizovan, prenatrpan dashboard, možda čak i dopunjen užasnom šemom boja. Velike su šanse da i vi ne biste koristili ovakav dashboard. Krajnji korisnik često ne koristi ove “kontrolne table” (ili deponije podataka) ili se koriste tako sto će se zatražiti eksport podataka u excelu i kroz isti nastaviti dalja analiza.

Prava je šteta kada trošite puno vremena na prikupljanje, čišćenje i testiranje podataka i na kraju se ne koriste zbog lošeg dizajna.

Želimo podijeliti sa vama neke od koraka koje preduzimamo kada kreiramo (Excel ili Power BI) dashboard i nadam se da ćemo vam pomoći u vašem sljedećem dizajnu!

Imajte na umu da ne postoji jedinstveni dizajn za sve dashboarde. Iste podatke mogu različito koristiti različite kompanije sa različitim potrebama i strategijama. Sve zavisi od krajnjih korisnika.

Korak 1 – Razmislite o svojoj publici

Ko su ljudi koji gledaju i rade sa rezultatima vašeg dashboarda?

Imaju li iskustva s njima ili su navikli na tabele u Excelu?

Veoma je važno razmišljati o BI vještinama vaših krajnjih korisnika. Čak i najbolji dashboard neće se koristiti na ispravan način kada korisnik ne zna kako se kretati i pronaći korisne informacije.

Takođe, trebalo bi da razmislite o načinu na koji će se dashboard koristiti. Hoće li se dijeliti na velikom ekranu kako bi se razgovaralo o sedmičnim rezultatima? Hoće li to biti dashboard na tabletu, koju koristi zaposleni u skladištu, komercijalista na terenu ili će je finansijski direktor provjeriti ujutro na svom telefonu? Ovo su sve vitalne informacije u trenutku kada odlučite kako da rasporedite informacije na ekranu i odaberete izgled.

Korak 2 – Koje informacije su vam zaista potrebne?

Ovo zvuči očigledno, ali kada razgovaramo s kupcima, oni su često vrlo uvjereni da će im trebati SVE informacije u proteklih 30 godina filtrirane na 20 različitih načina kako bi preduzeli akcije za svoju promociju sljedeće sedmice. U stvarnosti, teško da će im ikada trebati toliko informacija.

Ali zašto to onda traže?

Uglavnom zato što su navikli da primaju sve informacije iz svog ERP sistema ili zato što jednostavno ne znaju da koriste podatke za preduzimanje radnji (a kada ne znate kako da ih koristite, bolje je imati sve na raspolaganju , samo u slučaju..).

Mislimo da je bitno razgovarati sa ciljnom publikom (korisnicima koji će zapravo koristiti dashboard) šta oni zaista traže.

Pitanja koja možete postaviti:

  • Koje radnje želimo preduzeti s ovim dashboard-om?
  • Odgovorite na rečenicu: “Kada ujutro otvorim dashboard, moram biti u stanju da odgovorim na ova pitanja: … jer ću uraditi … sa rezultatom”
  • Odgovorite na rečenicu: “Tokom sastanka u vezi sa ovom temom koristit ću dijagram X za podršku X”

Ako krajnji korisnik ne može razmišljati ni o kakvom scenariju kada se koristi dijagram X – vjerovatno mu ne treba u tom konkretnom trenutku.

Korak 3 – Izgled i (konačni) dizajn

Nakon što shvatite koje su informacije potrebne korisnicima (i koje odgovore traži), vrijeme je da se udubite u podatke i vizuelizujete ih.

Ali odakle početi?

Mogu vam toplo savjetovati da odaberete shemu boja, dobijete inspiraciju na color.adobe.com/nl/explore i spriječite haos u boji.

Nadahnite se, na primjer, pogledajte Pinterest

Napravite maketu – bilo na papiru ili na mreži. Pomaže!

Maketa s olovkom i papirom: odaberite komad papira i nacrtajte izgled. Zatim nacrtajte sve moguće vizuelizacije kako biste odgovorili na pitanja. Da li je više od 1 vizuelnog mogućeg odgovora na pitanje? Nacrtajte oba i upotrijebite ih da provjerite koji se najbolje uklapa u konačni dizajn.

Poređajte crteže dok instrument tabla ne “stane”!

Maketa tableta/laptopa: Često koristim svoj tablet (sa olovkom). Proces je isti kao i kod olovke i papira, ali je fleksibilniji za raspoređivanje vizuala.

Odlična stvar kod makete je i to što je možete koristiti za razgovor o opcijama s krajnjim korisnikom (na primjer, ako imate nekoliko opcija koje bi mogle funkcionirati za isporuku poruke).

Nakon što sam isprobao maketu, pravim “pravi” dashboard. Ova faza je prilično jednostavna ako ste uradili prethodne korake. Većina podataka koji su vam potrebni su dostupni. Ipak, ponekad dizajn koji je funkcionisao u „draft verziji“ ne funkcioniše kako se očekivalo sa “pravim” podacima. Nije sramota preispitati vizuelizaciju i usput ih promijeniti.

Dizajn dashboarda je „živi“ proces podložan konstantnim promjenama. Tokom procesa naučićete mnogo više o kupcu i njihovim podacima, a te podatke ćete iskotistiti da im date povratnu informaciju koja će im pomoći kod donošenja zaključaka i novih ideja. Neshvatanje biznisa klijenata i nivoa osposobljenosti krajnjih korisnika može dovesti do kreiranja „promašenog“ dashboarda.

Potreba za podacima

izvor: Forbs

Zašto su preduzećima potrebni podaci da bi donosili bolje odluke ?!

U gotovo svim područjima života sve češće stvaramo sve veće količine podataka, a jedna od najvrjednijih koristi od toga je što biznisima pomažu u donošenju boljih odluka.
To se događa stalno i može biti ručni postupak – na primjer, odvajanje vremena za pregled LinkedIn profila kandidata za posao kako biste lakše donijeli odluku o zapošljavanju. Ili identifikovanje tržišta na kojima su naši proizvodi popularni radi targetiranja prodajnih resursa. Najuzbudljivije aplikacije podataka su, međutim, one automatizovane i koriste se za rješavanje velikih problema s kojima se preduzeća suočavaju. Na primjer, UPS je napravio ogromnu uštedu u troškovima goriva i plata i uveliko je smanjio svoj energetski trag kada je počeo koristiti podatke o lokaciji i informacije o saobraćaju, u kombinaciji s vještačkom inteligencijom (AI) za usmjeravanje svoje mreže kamiona za dostavu. Slično, trgovci na malo, uključujući Amazon i Walmart, koriste istoriju kupovine kupaca kako bi sa sve većim stepenom tačnosti predvidjeli koje proizvode korisnici žele kupiti. Netflix uči o svojim korisnicima isključivo iz načina na koji oni koriste njegov servis, saznajući o tome u kojem sadržaju oni uživaju, kao i šta ih tjera da se isključe, s ciljem bi ih zadrže na svom servisu. To se događa automatski, bez ijednog zaposlenog koji mora mrdnuti prstom!
Pametnije donošenje odluka znači donošenje odluka koje će firmama najvjerovatnije pomoći u postizanju njihovih ciljeva. Tradicionalno, pokretačka snaga za donošenje odluka bili su iskustvo i instinkti poslovnih čelnika. I nažalost, to je jedan od glavnih razloga što sada imamo uznemirujuću statistiku da 90% malih preduzeća i novoosnovanih preduzeća propada. Iskustvo i instinkti su, naravno, vrijedni, ali istraživanja potvrđuju da je za firme koje temelje odluke na podacima, a ne na instinktima ili iskustvu – 19 puta veća šansa da će biti profitabilne.
Za to postoji mnogo razloga – jedan od najvećih je taj što se svijet mijenja, kao i očekivanja i ponašanje kupaca. S druge strane, naša vlastita individualna uvjerenja i ideje to ne čine. To jest, kad jednom iskusimo da nešto funkcioniše, ne očekujemo da će to prestati djelovati. I ne možemo uvijek vjerovati da ćemo biti svjesni i sposobni za predviđanje svakog neželjenog događaja ili konkurenta koji bi se mogao pojaviti i okrenuti naš svijet naglavačke. Zamislite Blockbuster Video koji odbija mogućnost kupovine Netflixa ili čak Yahoo-ovo odbijanje mogućnosti kupovine Google-ovog PageRank algoritma za milion dolara.
U oba slučaja, i još mnogo toga što se događa svaki dan, donesene su loše odluke jer su poslovni čelnici – uspješni i s dokazanim rezultatima, koji su svoje kompanije popeli do neslućenih visina – temeljili odluke na svojim instinktima i iskustvu.

Organizacije vođene podacima

Danas većina kompanija tvrdi da su donekle vođene podacima – to je vrlo „trendy“ kazati. Ali siguran sam da će mnogi ljudi koji ovo čitaju imati iskustvo, u nekom trenutku svoje karijere, radeći za kompaniju koja kaže da se temelji na podacima, da je zapravo vođena podacima samo kad se podaci usklade s uvjerenjima ili instinktima vodstva!
Postati istinski vođen podacima znači gledati na svoje podatke kao na jednu istinu kada dođe vrijeme za donošenje odluka. Ovdje se misli na sve odluke, od onih na najvišem nivou o strategiji i ciljevima, do onih najnižih koje uključuju zahtjeve pojedinačnih kupaca ili zaposlenih.
Postoje četiri ključna područja u kojima podaci mogu pomoći u donošenju boljih odluka. To su:
Odluke koje se odnose na kupce, tržišta i konkurente – To uključuje maksimalno razumijevanje o tome ko su vaši kupci i koje sve dostupne izbore oni imaju. Ovako kompanije poput Amazon, Walmart i Tesco uče kako da promovišu određene proizvode određenim ljudima, kako ih treba cjenovno pozicionirati kako bi poslovanje bilo konkurentno i kako se navike mogu mijenjati s vremenom kako se svijet mijenja i ljudi prolaze različite faze njihovog života. Prema tome, imati podatke znači da možemo efikasnije ispuniti očekivanja kupaca i ostati ispred konkurencije.
Odluke vezane uz finansije – Ovdje kompanija prati trendove prodaje, cikluse novčanih tokova, predviđa prihode i kretanje cijena akcija u cilju donošenja odluka koje se tiču budžeta i mjera štednje. Biti vođen podacima ovdje znači preciznije i efikasnije uravnotežiti knjige i podstaknuti rast.
Odluke vezane za interne operacije – tu kompanije poput UPS-a povećavaju efikasnost automatizovanjem planiranja ruta za dostavu, dok proizvođači smanjuju troškove (i povećavaju dobit) optimizovanjem rada mašina i procesa pomoću vještačke inteligencije, omogućavajući forme poput predviđanja održavanja – znajući unaprijed kada će doći do kvarova i kada će biti potrebne popravke, kako bi se smanjili zastoji i planirala nabavka zamjenskih i rezervnih dijelova. Biti vođen podacima ovdje znači imati manje gubitaka i smanjiti operativne troškove.
Odluke vezane za vaše ljude – Pobrinite se da imate prave ljude za obavljanje poslova koje trebate obavljati, obezbjeđujući im podršku za njihove potrebe na svaki mogući način, kao i adekvatnu nadoknadu za njihovo utrošeno vrijeme tako da neće biti u iskušenju da vas ostave zbog konkurenta, ponijevši sa sobom sve svoje vještine i stručnost. Dobar primjer ovdje je Google koji je, na osnovu svojih podataka, odlučio saznati o tome kako su različiti kvaliteti njegovih menadžera uticali na performanse njihovih timova. Koristeći podatke, uspjeli su identifikovati osam ključnih kvaliteta menadžera, uključujući “dobar je trener” i “ima jasnu viziju za tim”, koji su povezani s uspješnim timovima. To im je pomoglo da donesu bolju odluku o tome koga treba unaprijediti u menadžerske uloge.

Prelazak na odluke temeljene na podacima

Postati neko ko se vodi podacima često podrazumijeva ulaganje u tehnologiju – kao što smo već spomenuli, najinovativnije i najvrijednije data-inicijative najčešće su automatizovane, uključuju ogromne grupe podataka (koje spadaju u kategoriju koju često nazivamo “big data”) i napredne analitičke sposobnosti poput vještačke inteligencije. Ovo je veliki izazov i zahtijeva strateški pristup, vodeći računa da projekti i inicijative budu u skladu s opštim poslovnim ciljevima i prioritetima. Takođe je važno osigurati da vaša organizacija posjeduje sve potrebne vještine – bez obzira na to znači li to stručno usavršavanje ljudi, novo zapošljavanje ili partnerstvo sa spoljnim agencijama.
Međutim, jednako važno, to često uključuje i kulturni pomak. U mnogim organizacijama zaposleni su navikli raditi ono što im je rekao njihov menadžer jer su oni njihovi šefovi i ne moraju puno razmišljati o tome! Biti vođen podacima znači razviti kulturu u kojoj su svi spremni podignuti ruku i reći “ustvari…” kada otkriju podatke ili uvide koji ukazuju na to da bi drugačiji postupak mogao biti efektivniji i efikasniji. Menadžeri bi trebali očekivati da njihovi timovi donose podatke na sto kada traže ideje i input, ali isto tako, zaposleni bi trebali da očekuju od menadžera i šefova da svoje odluke potkrepe jasnim obrazloženjem na osnovu datih podataka.
Ovo može biti osjetljivo područje kada se radi o promjenama – jer ego lako nastaje, posebno ako su menadžeri i lideri navikli da se stvari rade onako kako oni žele, “jer ja tako kažem”. Nego, to je važno kulturno prilagođavanje kojem svaka kompanija mora da se podredi ukoliko želi da “vođenje podacima” postane operativna stvarnost, a ne samo trendovska riječ ili polje koje treba štrikirati.
Prelaz na odluke zasnovane na podacima može biti kamenit put za kompanije bilo koje veličine, ali predstavlja poseban izazov za veće organizacije s duboko ukorijenjenim vrijednostima i uvjerenjima. Međutim, u današnjoj klimi brzih tehnoloških promjena i digitalne transformacije, sve više postaje odlučujući faktor hoće li se kompanija popeti na vrh ili će je izbrisati napredniji, digitalno vještiji konkurenti.

Kontakt

069 186 518
067 440 044

info@ctrlteam.me

Pratite nas

© 2024 – CTRL Team. All rights reserved.

Carefully crafted by CTRL Team